Digitalna amnezija – Znaju li naši mobiteli više od nas?

04/04/2023

l

Carpe Diem

U današnjem digitalnom svijetu smo u svakom trenutku udaljeni od velikog broja informacija svega par klikova. Zbog toga se sve više oslanjamo na tehnologiju i digitalne uređaje kako bismo pohranili, a zatim lako i brzo došli do pohranjenih informacija. Štoviše, mobiteli su postali naši osobni asistenti i podsjećaju nas kada su rođendani bližnjih i ostali bitni događaji, a također u njima možemo pronaći lozinke, adrese, brojeve mobitela i sve informacije koje su nam potrebne. To nam je zasigurno uvelike olakšalo život, no istovremeno može imati posljedice koje nam, na prvu, nisu toliko vidljive.

Jeste li ikada zaboravili informaciju koju ste par minuta prije pretražili na Googleu? Ili ste primijetili kako ste prije desetak godina znali brojeve mobitela svojih bližnjih, a danas jedva da i svoj znate?

Navedeno se odnosi na relativno nov fenomen koji se naziva digitalna amnezija. To je tendencija da zaboravljamo informacije koje smo pohranili putem mobitela, tableta, laptopa i ostalih uređaja. Do njega dolazi jer se sve više oslanjamo na tehnologiju kako bi pohranili, a zatim i došli do tih informacija u trenutku kada su nam potrebne. Također, skloniji smo ne ulagati trud u pamćenje i zaboravljati informacije za koje znamo da se nalaze online, a do kojih možemo doći putem internet tražilica kao što je Google, pa otuda i naziv za digitalnoj amneziji sličan fenomen, koji se naziva Google efekt. U oba slučaja je digitalni uređaj, odnosno Internet, postao naša „dodatna memorijska kartica“, pa se sve više oslanjamo na njih za pristup bitnim informacijama. Tome u posljednje vrijeme svjedoči i nevjerojatna popularnost Chat GPT-a, koji generira tekst i pruža informacije o raznim temama, a u malo vremena je dobio preko 100 milijuna korisnika.

Iako nam se svima događa da ponekad zaboravimo neki datum, adresu ili obavezu, digitalna amnezija i Google efekt su nešto drugačiji od uobičajenog zaboravljanja. Naime, navedeni fenomeni se smatraju selektivnim oblicima zaboravljanja koji se odnose na informacije koje smo pohranili i/ili koje možemo lako pronaći putem digitalnih uređaja i tehnologije. Tako je veća vjerojatnost da se, primjerice, nećemo moći prisjetiti adrese koju smo zapisali u bilješke u mobitel, u odnosu na onu za koju smo odlučili da ćemo je pamtiti. Dakle, zaboravljanje koje nam se svima događa je općenitije i nije ograničeno na određenu vrstu informacija. Također, ovi fenomeni mogu biti uzrokovani manjkom truda i pažnje koju pridajemo pohranjenoj informaciji, zbog čega dolazi do slabije retencije, a zatim i prisjećanja te informacije. U odnosu na to, do uobičajenog zaboravljanja može doći zbog raznih faktora, kao što je proces starenja, stres, umor, neispavanost, i slično.

Zbog čega dolazi do digitalne amnezije i Google efekta?

              Iako su ovi pojmovi još uvijek relativno novi i nedovoljno istraženi, smatra se da postoji nekoliko čimbenika koji utječu na njihovu pojavu. Jedan od najbitnijih je zasigurno sve veće oslanjanje na tehnologiju koja se razvija sve bržim tempom. Pametni telefoni, tableti i laptopi su sve dostupniji i pouzdaniji, te zbog toga postaju neizostavan dio naših života. Kao rezultat toga, sve se više pouzdamo na tehnologiju kako bismo pohranili bitne informacije, pa je manja vjerojatnost da ćemo se potruditi zapamtiti podatak ako ga je lakše pohraniti i ne razmišljati o njemu. Iz navedenog je vidljivo da dolazi do smanjenja motivacije za pamćenjem određene informacije. Tako usmjesto da pamtimo razne informacije kao što su popisi za kupnju, brojevi telefona i važni datumi, do istih možemo doći putem par klikova uz puno manje truda. Na taj način pamtimo samo izvor, odnosno gdje informaciju možemo pronaći i ne dolazi do procesa učenja nje same. S obzirom na to da je ponavljanje „majka znanja“, a mi informaciju ne ponavljamo, ona sve više blijedi u našem pamćenju. Nedugo nakon pretraživanja informacije je se niti ne možemo prisjetiti, pa ponovo moramo posegnuti za našim mobitelima. Odnosno, informacija se ne pohranjuje adekvatno u našem dugotrajnom pamćenju.

Osim toga, užurbani način života i neprestani multitasking mogu dovesti do prezasićenosti informacijama. Svakodnevno smo bombardirani raznim podacima i iskakanjem notifikacija, pa može biti izazovno izdvojiti bitno od manje bitnog, kao i zapamtiti detalje. Ovo zasićenje informacijama može dovesti do nemogućnosti prisjećanja onoga što smo pročitali na Internetu par minuta prije, odnosno može doći do kognitivne „lijenosti“ gdje više nemamo potrebu angažirati našu memoriju, pa lako zaboravljamo pohranjene informacije.

Je li digitalna amnezija zapravo dobra?

              Sigurno vam je tijekom čitanja ovog teksta kroz glavu prošlo da uopće nije loše što se možemo u tolikoj mjeri osloniti na naše mobitele. Neki znanstvenici vjeruju da „prebacivanje“ određenih zadataka na uređaje, kao što je pamćenje bitnih informacija, oslobađa u našem mozgu mjesto za pohranu ostalih, bitnijih informacija. Oni smatraju da na taj način imamo više kapaciteta za analitičke i kreativne zadatke. S druge strane, kognitivni znanstvenici vjeruju da je naš mozak poput automobila – mora se kontinuirano koristiti kako bi funkcionirao na optimalnoj razini. Naime, kada manje koristimo naš mozak, odnosno kada se više služimo pametnim telefonima, stvara se manje neuronskih veza koje su nam nužne za uspješan proces učenja.

              Nažalost, ovo područje je još uvijek nedovoljno istraženo, no poznato je da uz opasnost od gubitka bitnih podataka zbog kvarova, pogrešaka ili povreda sigurnosti, pretjerano korištenje i oslanjanje na digitalne uređaje može ostaviti posljedice na naše kritičko razmišljanje i kreativnost. Kada se oslanjamo isključivo na digitalne uređaje i Internet, možemo postati manje sposobni analizirati i sintetizirati dostupne informacije, što dovodi do smanjenja kritičkog razmišljanja i pukog prihvaćanja istih. Također, negativna posljedica može biti i smanjenje kreativnosti, s obzirom da se više oslanjamo na ono što smo pronašli u bespućima Interneta u odnosu na korištenje bespuća vlastite mašte.

Možemo li spriječiti digitalnu amneziju?

              S obzirom da je tehnlogija sveprisutna u današnjem svijetu i da se od nje ne možemo izolirati, teško je govoriti o sprječavanju digitalne amnezije. Ono što je u našoj moći je zasigurno identificiranje u kojoj mjeri se oslanjamo na istu i procjenjivanje u kojoj mjeri smatramo da utječe na naše pamćenje i kritičko razmišljanje. U tu svrhu možemo sebi postaviti nekoliko pitanja:

  • Provodimo li previše vremena koristeći pametne telefone, tablete ili laptope?
  • Je li naša komunikacija s drugima postala većim dijelom virtualna?
  • Možemo li zamisliti barem jedan dan u našem životu bez korištenja tehnologije?
  • Dogodi li nam se često da zaboravimo bitan datum ili drugu informaciju koja se nalazi u našim uređajima?

Također, svatko od nas može poduzeti određene korake u sklopu mentalne higijene, koji mogu umanjiti potencijalne negativne efekte pretjeranog korištenja tehnologije. Neki od njih su:

  • Odredite vrijeme kada nećete koristiti mobitele, već ćete se posvetiti druženju s bližnjima, čitanju knjige ili upuštanju u bilo koju drugu ugodnu aktivnost koja ne uključuje korištenje tehnologije.
  • Pročistite i pojednostavnite svoje uređaje na način da ćete izbrisati sve aplikacije za koje ste mislili da će vam biti potrebne, a zapravo ih ne koristite.
  • Stanite i razmislite, a posebno kada vam je potrebna neka informacija za koju znate da biste je mogli znati i da se nalazi u nekom kutku vašeg mozga.
  • Vježbajte vaše pamćenje putem igara koje zahtijevaju razmišljanje.
  • Na putovanjima probajte što više uživati u onome što vidite, bez neprestanog slikavanja i objavljivanja na društvenim mrežama.

U današnjem svijetu, digitalna amnezija i Google efekt su fenomeni koji neizbježno dolaze s korištenjem tehnologije. Ona nam pruža mnoge pogodnosti i štedi vrijeme, no važno je istovremeno poduzimati korake kako bismo umanjili negativne efekte koje može imati na našu sposobnost kritičkog razmišljanja i kreativnost. Ono što je bitno je pronaći ravnotežu između oslanjanja na tehnologiju i uključivanja u aktivnosti koje potiču naše kognitivne vještine te nam mogu pomoći da na najbolji način iskoristimo sve prednosti tehnologije.

Autorica: Marta Čuljak, mag. psych.